[et_pb_section fb_built=”1″ _builder_version=”4.16″ _module_preset=”default” custom_margin=”0px||||false|false” custom_padding=”0px||||false|false” global_colors_info=”{}” theme_builder_area=”post_content”][et_pb_row _builder_version=”4.16″ _module_preset=”default” width=”98%” global_colors_info=”{}” theme_builder_area=”post_content”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.16″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}” theme_builder_area=”post_content”][et_pb_text _builder_version=”4.21.0″ _module_preset=”default” header_3_line_height=”1.4em” hover_enabled=”0″ header_3_font_size_tablet=”20px” header_3_font_size_phone=”18px” header_3_font_size_last_edited=”on|phone” global_colors_info=”{}” theme_builder_area=”post_content” sticky_enabled=”0″ header_3_font_size=”20px” header_3_text_color=”#450087″]<\/p>\n
<\/p>\n
PRVI DAN 28.5.2023.<\/u><\/strong><\/p>\n Prvi posje\u0107eni centar bio je Muzej (grad) znanosti i industrije<\/strong> (https:\/\/www.cite-sciences.fr\/fr\/accueil), odnosno Cit\u00e9 des sciences et de l\u2019industrie<\/strong>, koji je najve\u0107i znanstveni muzej u Europi. Muzej znanosti i industrije kulturno je sredi\u0161te smje\u0161teno u Parc de la Villette, sjeveroisto\u010dno od Pariza. Muzej ima za cilj podi\u0107i svijest kod odraslih i djece o izazovima dru\u0161tva povezanima sa znano\u0161\u0107u, istra\u017eivanjem i industrijom. Muzej je u svojoj stalnoj postavi imao nekoliko razli\u010ditih polja znanosti:<\/p>\n Kroz interaktivne postave sudionici su dobili konkretna znanja i vje\u0161tine o pojedinim STEM podru\u010djima, ali i inspiraciju za kreiranje novih sadr\u017eaja kojima \u0107e popularizirati STEM grane kod djece i mladih.<\/p>\n <\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n [\/et_pb_text][et_pb_gallery gallery_ids=”538,539,541,543,544″ show_title_and_caption=”off” _builder_version=”4.21.0″ _module_preset=”default” hover_enabled=”0″ border_radii=”on|8px|8px|8px|8px” border_width_all=”3px” border_color_all=”#FFFFFF” global_colors_info=”{}” theme_builder_area=”post_content” sticky_enabled=”0″][\/et_pb_gallery][et_pb_text _builder_version=”4.21.0″ _module_preset=”default” header_3_line_height=”1.3em” hover_enabled=”0″ header_3_font_size_tablet=”20px” header_3_font_size_phone=”18px” header_3_font_size_last_edited=”on|phone” global_colors_info=”{}” theme_builder_area=”post_content” sticky_enabled=”0″]<\/p>\n DRUGI DAN 29.5.2023.<\/u><\/strong><\/p>\n Drugi dan studijskog putovanja posje\u0107en je Muzej Louvre<\/strong> (https:\/\/www.louvre.fr\/en), najpoznatiji i najposje\u0107eniji muzej umjetnosti na svijetu. Muzej je izvorno sagra\u0111en kao obrambena utvrda tijekom britanske invazije u doba kralja Filipa 1190. godine, a tada je nosio i ime Srednjovjekovni Louvre. Na\u017ealost, ova zgrada je sru\u0161ena, pa je 1546. godine Franjo I. zapo\u010deo proces izgradnje pala\u010de koju su naknadno pro\u0161irivali svi francuski monarsi nakon njega.<\/p>\n Staklena piramida, koja sada slu\u017ei kao ulaz u Louvre, dizajnirao je kineski arhitekt Ieoh Ming Pei i zapo\u010deo je 1989. godine. Staklena struktura od 22 metra \/ 72 stopa sastoji se od 800 zasebnih komada stakla, sastavljenih preko aluminijske strukture te\u017eine 95 tona. Obuhva\u0107aju\u0107i osam glavnih tematskih odjela i 35.000 umjetni\u010dkih djela koja datiraju od antike do ranog modernog doba, stalna zbirka muzeja uklju\u010duje remek-djela europskih majstora poput Da Vincija, Delacroixa, Vermeera i Rubensa, kao i nenadma\u0161nih gr\u010dko-rimskih, egipatskih, i zbirke islamske umjetnosti. Muzej Louvre podijeljen je na osam odjela. To su bliskoisto\u010dne starine, egipatske starine, gr\u010dke, etru\u0161\u010danske i rimske starine, islamska umjetnost, skulpture, dekorativna umjetnost, slike te grafike i crte\u017ei. Odjel slika u Louvreu je najpopularniji, s gotovo 7500 slika. Galerije su podijeljene u tri krila \u2013 Denon, Richelieu i Sully krila. Svako od ovih krila ima vi\u0161e od 70 soba. Neka od najpoznatijih djela koja smo vidjeli su: Umiru\u0107i rob Michelanga, Mona Lisa L\u00e9onarda da Vincija, The Regent Diamond, Intervencija \u017eena Sabine iz 1799. Jacques-Louisa Davida, Zlatna \u0161krinja Luja XIV, Venera de Milo, L\u2019Europ\u00e9enne (porter mumije mlade \u017eene), Tizianova \u017eena s ogledalom, Krilata pobjeda Samotrake, Johannes Vermeer \u2013 \u010cipkarica, La Grande Odalisque, Splav Meduze, Slika Rembrandta van Rijna \u2013 Bathsheba at her Bath, Veroneseina svadbena gozba u Kani, Ulje na platnu Liberty Leading the People i mnoga druga djela.<\/p>\n Ova lokacija posje\u0107ena je s ciljem ovladavanja granom A iz STEAM-a, odnosno uklju\u010divanja umjetnosti u tehni\u010dke elemente STEM-a. Sudionicima studijskog putovanja najzna\u010dajniji dio izlo\u017ebe bilo je odjel s eksponatima iz anti\u010dkog doba gdje su imali priliku u\u010diti o primarnim mehanizmima i in\u017eenjerskim dosezima toga doba, odnosno naprednim civilizacijama \u010dije postulate i danas koristimo u STEM strukama.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n [\/et_pb_text][et_pb_gallery gallery_ids=”545,546,547,548,549,550″ show_title_and_caption=”off” _builder_version=”4.21.0″ _module_preset=”default” hover_enabled=”0″ border_radii=”on|8px|8px|8px|8px” border_width_all=”3px” border_color_all=”#FFFFFF” global_colors_info=”{}” theme_builder_area=”post_content” sticky_enabled=”0″][\/et_pb_gallery][et_pb_text _builder_version=”4.21.0″ _module_preset=”default” header_3_line_height=”1.3em” hover_enabled=”0″ header_3_font_size_tablet=”20px” header_3_font_size_phone=”18px” header_3_font_size_last_edited=”on|phone” global_colors_info=”{}” theme_builder_area=”post_content” sticky_enabled=”0″]<\/p>\n TRE\u0106I DAN 30.5.2023.<\/u><\/strong><\/p>\n Tre\u0107eg dana studijske posjete posjetili smo Eiffeov toranj. Na dana\u0161nju je lokaciju postavljen za Svjetsku izlo\u017ebu 1889., povodom stote obljetnice Francuske revolucije, i u po\u010detku je trebao biti privremeni spomenik i ostati tamo tek dvadeset godina. No kako se to se nije dogodilo, toranj i dalje ponosno stoji na Champ de Mars. Sagra\u0111en je rekordno brzo za vrijeme u kojem je nastao. Gradnja je trajala to\u010dno dvije godine, dva mjeseca i pet dana. Iako je nazvan po Gustavu Eiffelu, sam dizajn je zapravo djelo in\u017eenjera u njegovoj tvrtki, Mauricea Koechlina i Emila Nouguiera. Eiffel je, ulo\u017eio novac u toranj i kasnije za\u0161titio pravo na patent. Toranj je sastavljen od 18.038 komada \u017eeljeza pomo\u0107u 2 i pol milijuna zakovica. Od postavljanja do danas obojan je ve\u0107 18 puta, a zanimljivo je da se to i dalje radi ru\u010dno, s \u010detkama i kanticama, a pomo\u0107 mehanizacije i modernih strojeva nije dozvoljena. Vrh tornja je visok 324 metra (zapravo 330 metara nakon \u0161to je postavljena nova antena na vrh), no manje je poznato da se tijekom zime on smanji za nekoliko centimetara, a nakon \u0161to se temperature dignu, vra\u0107a se na svoju originalnu visinu.<\/p>\n Jedan od zadataka studijskog putovanja bio je demonstracija tehni\u010dkih inovacija, tako da su sudionici dobili direktan uvid u tehni\u010dku snagu zemlje i postizanje in\u017eenjerske misli, ali i arhitekture i statike koje \u0107e primijeniti u budu\u0107im radionicama s djecom i mladima.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n [\/et_pb_text][et_pb_gallery gallery_ids=”551,552,553″ show_title_and_caption=”off” _builder_version=”4.21.0″ _module_preset=”default” hover_enabled=”0″ border_radii=”on|8px|8px|8px|8px” border_width_all=”3px” border_color_all=”#FFFFFF” global_colors_info=”{}” theme_builder_area=”post_content” sticky_enabled=”0″][\/et_pb_gallery][et_pb_text _builder_version=”4.21.0″ _module_preset=”default” header_3_line_height=”1.3em” hover_enabled=”0″ header_3_font_size_tablet=”20px” header_3_font_size_phone=”18px” header_3_font_size_last_edited=”on|phone” global_colors_info=”{}” theme_builder_area=”post_content” sticky_enabled=”0″]<\/p>\n\n